Ubrzan rad srca ne mora uvijek biti razlog za zabrinutost. Puls se prirodno ubrzava tijekom tjelesne aktivnosti, uzbuđenja, emocionalnog stresa ili drugih situacija u kojima organizam treba veću opskrbu kisikom. Nakon što napor ili uzbuđenje prestanu, broj otkucaja uglavnom se postupno vraća na uobičajenu vrijednost. Ipak, postoje situacije u kojima srce počinje vrlo brzo kucati iznenada, bez jasnog razloga i čak dok osoba miruje.

Takva epizoda može upućivati na poremećaj srčanog ritma. Jedan od mogućih uzroka naglog ubrzanja pulsa jest supraventrikularna tahikardija, odnosno aritmija kod koje nepravilni električni impulsi nastaju iznad srčanih komora. Epizoda može trajati nekoliko sekundi, nekoliko minuta ili znatno dulje, a simptomi nerijetko prestaju jednako naglo kao što su i započeli.

Iako ovo stanje kod mnogih osoba nije životno ugrožavajuće, ponavljajući napadi, dugotrajne epizode i izraženi simptomi zahtijevaju liječničku procjenu. Pravovremena dijagnostika pomaže utvrditi o kojoj je vrsti aritmije riječ te postoji li potreba za liječenjem ili redovitim kardiološkim praćenjem.

Zašto srce može iznenada početi brzo kucati?

Srčani ritam kontrolira električni sustav srca. Električni impulsi usklađuju rad pretklijetki i srčanih komora te omogućuju pravilno i učinkovito pumpanje krvi kroz organizam. Kada dođe do promjene u nastanku ili provođenju tih impulsa, srce može početi kucati brže nego što je uobičajeno.

Kod supraventrikularne tahikardije poremećaj nastaje u pretklijetkama ili području atrioventrikularnog čvora. U pojedinim slučajevima postoje dodatni električni putovi koji omogućuju kruženje signala. Električni impuls tada može ponovno aktivirati dijelove srca i izazvati naglu epizodu ubrzanog ritma.

Takva epizoda može nastati tijekom odmora, rada, razgovora ili obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Osoba se prije početka napada može osjećati potpuno normalno, a zatim odjednom primijetiti snažno i brzo lupanje u prsima.

Razlika između normalnog ubrzanja pulsa i aritmije

Kada se puls ubrza zbog tjelesnog napora, njegova je promjena uglavnom povezana s intenzitetom aktivnosti. Što je aktivnost zahtjevnija, srce kuca brže, a nakon odmora ritam se postupno smiruje. Takvo ubrzanje predstavlja normalnu reakciju organizma.

Kod aritmije ubrzani ritam može početi naglo, bez postupnog povećanja broja otkucaja. Osoba može imati osjećaj kao da je netko u jednom trenutku „uključio prekidač“ i pokrenuo snažno lupanje srca. Epizoda se može završiti na sličan način – odjednom, bez postupnog usporavanja.

Upravo su nagli početak i nagli prestanak važni podaci koje treba prenijeti liječniku. Oni ne potvrđuju sami po sebi dijagnozu, ali mogu pomoći u razlikovanju normalnog ubrzanja pulsa od poremećaja srčanog ritma.

Kako izgleda napad supraventrikularne tahikardije?

Napad najčešće počinje bez upozorenja. Osoba osjeti da srce odjednom radi vrlo brzo i snažno. Otkucaji mogu djelovati pravilno, ali su znatno ubrzani u odnosu na uobičajeni puls u mirovanju.

Osjećaj lupanja može biti prisutan u prsima, a pojedine osobe mogu ga osjećati i u području vrata. Neki opisuju preskakanje otkucaja, neuobičajeno snažne udarce ili osjećaj da srce radi nekontrolirano.

Napad može trajati kratko i spontano prestati prije nego što osoba stigne potražiti pomoć. Kod drugih osoba epizoda traje dulje i izaziva izraženiju nelagodu. Trajanje i intenzitet mogu se razlikovati između pojedinih napada kod iste osobe.

Ako se ubrzani ritam često ponavlja, korisno je pratiti kada napadi nastaju, koliko traju i koji ih simptomi prate. Ti podaci mogu biti vrlo važni tijekom kardiološke obrade.

Koji se simptomi mogu pojaviti?

Najčešći simptom je naglo lupanje srca. Uz njega se mogu javiti vrtoglavica, osjećaj slabosti, umor, znojenje, nedostatak zraka i nelagoda u prsima. Neke osobe osjećaju toplinu, unutarnji nemir ili potrebu da sjednu i prekinu aktivnost koju su obavljale.

Intenzitet simptoma nije kod svih jednak. Jedna osoba može primijetiti samo ubrzani puls, dok druga tijekom napada može imati izraženu omaglicu i teško nastaviti svakodnevne aktivnosti.

Strah i zabrinutost također su česti, osobito tijekom prve epizode. Iznenadni osjećaj da srce radi neuobičajeno brzo može izazvati paniku, što dodatno pojačava osjećaj nelagode. Ipak, simptome ne treba automatski pripisivati stresu ili anksioznosti bez odgovarajuće liječničke procjene.

Zašto se simptomi razlikuju među osobama?

Na doživljaj napada mogu utjecati trajanje epizode, brzina srčanog ritma, opće zdravstveno stanje i prisutnost drugih bolesti srca. Osobe bez strukturne bolesti srca mogu imati blaže simptome, ali ni kod njih ponavljajuće napade ne treba zanemariti.

Kod nekih osoba simptomi prestaju za nekoliko sekundi. Druge osobe osjećaju lupanje srca više minuta ili sati. Što epizoda dulje traje, veća je mogućnost pojave umora, slabosti, nedostatka zraka i drugih tegoba.

Važno je liječniku opisati ne samo ubrzani rad srca nego i sve popratne simptome. Podaci o boli u prsima, otežanom disanju, omaglici ili gubitku svijesti mogu utjecati na hitnost i opseg dijagnostičke obrade.

Što može potaknuti epizodu?

Supraventrikularna tahikardija može se pojaviti bez jasnog povoda, ali kod nekih osoba postoje prepoznatljivi okidači. Među njima se navode stres i anksioznost, koji mogu povećati aktivnost živčanog sustava i potaknuti aritmiju kod osoba koje za nju imaju sklonost.

Kofein i drugi stimulansi također mogu biti povezani s pojavom simptoma. Osoba može primijetiti da se napad češće javlja nakon većih količina kave, energetskih pića ili drugih proizvoda sa stimulativnim učinkom.

Pušenje može povećati rizik od poremećaja srčanog ritma, dok određeni lijekovi također mogu djelovati kao okidači. Zbog toga je liječniku važno navesti sve lijekove i pripravke koje osoba uzima.

Hormonalne promjene tijekom trudnoće ili menopauze mogu utjecati na učestalost simptoma. Kod drugih osoba aritmija može biti povezana s bolestima srčanih zalistaka, koronarnom bolešću ili drugim stanjima koja zahvaćaju srce.

Može li se aritmija pojaviti kod zdrave osobe?

Može. Kod dijela osoba epizode se javljaju iako nemaju poznatu strukturnu bolest srca. Ponekad nije moguće prepoznati jasan uzrok niti predvidjeti kada će se sljedeći napad pojaviti.

To što se osoba inače osjeća zdravo ne znači da ponavljajuće epizode treba ignorirati. Kardiološkom obradom može se utvrditi o kojoj se vrsti aritmije radi i je li dovoljno samo praćenje ili je potrebno liječenje.

Detaljne informacije o simptomima, mogućim uzrocima i liječenju dostupne su u stručnom vodiču Supraventrikularna tahikardija, koji objašnjava i kada ubrzan rad srca zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Zašto je korisno bilježiti simptome?

Budući da epizoda može završiti prije dolaska liječniku, korisno je zapisati okolnosti u kojima se pojavila. Važni su datum i vrijeme napada, približno trajanje, aktivnost koju je osoba obavljala i mogući okidači.

Treba zabilježiti jesu li se pojavili vrtoglavica, znojenje, nedostatak zraka, bol ili nelagoda u prsima. Također je korisno navesti je li napad prestao spontano i je li prije toga poduzet neki postupak koji je preporučio liječnik.

Ako osoba može sigurno izmjeriti puls, ta informacija može biti korisna. Međutim, tijekom izraženih simptoma prioritet nije vođenje bilješki, nego sigurnost i pravovremeno traženje pomoći.

Bilješke ne mogu zamijeniti EKG, ali liječniku mogu pomoći pri odabiru odgovarajućih pretraga.

Kako se postavlja dijagnoza?

Osnovna pretraga je elektrokardiogram, odnosno EKG. Njime se bilježi električna aktivnost srca i može se utvrditi vrsta poremećaja ritma ako je aritmija prisutna tijekom snimanja.

Problem je u tome što napad često prestane prije dolaska u ambulantu. Standardni EKG između epizoda tada može biti uredan. Zbog toga se može preporučiti Holter EKG, kojim se srčani ritam kontinuirano prati tijekom 24 ili 48 sati, a prema potrebi i dulje.

Ultrazvukom srca procjenjuju se građa i funkcija srca te se traže moguće strukturne promjene. Kod učestalih ili složenijih napada može se preporučiti elektrofiziološka obrada kojom se detaljno ispituje električni sustav srca.

Kako se supraventrikularna tahikardija liječi?

Način liječenja ovisi o učestalosti napada, težini simptoma, vrsti aritmije i općem zdravstvenom stanju. Kod blažih i rijetkih epizoda može biti dovoljno kardiološko praćenje i izbjegavanje prepoznatih okidača.

Pojedini napadi mogu se prekinuti vagalnim manevrima, ali se takve tehnike trebaju izvoditi isključivo prema uputama liječnika. Nisu svi postupci prikladni za svaku osobu niti svaku situaciju.

Kod češćih napada liječnik može propisati lijekove za kontrolu srčanog ritma ili frekvencije. Kada su epizode učestale, dugotrajne, izrazito neugodne ili lijekovi nisu dovoljno učinkoviti, može se razmatrati radiofrekventna ablacija.

Ablacijom se ciljano prekida abnormalni električni put ili područje odgovorno za nastanak aritmije. Riječ je o vrlo učinkovitoj metodi liječenja mnogih oblika supraventrikularne tahikardije.

Kada treba odmah potražiti pomoć?

Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako je ubrzan rad srca praćen gubitkom svijesti ili osjećajem da će osoba izgubiti svijest. Jednako vrijedi kod jake boli u prsima, osobito ako se bol širi prema ruci, ramenu, vratu ili čeljusti.

Otežano disanje, osjećaj gušenja, izrazita slabost, jaka omaglica, hladan znoj i bljedilo također zahtijevaju hitnu procjenu. Pomoć treba potražiti i kada napad traje dulje, ne prestaje spontano ili nakon postupaka koje je ranije preporučio liječnik.

Iako supraventrikularna tahikardija kod mnogih osoba nije opasna, ozbiljne simptome uz ubrzan rad srca nikada ne treba zanemariti.

Pravovremena dijagnostika donosi sigurnost

Povremeno ubrzanje pulsa tijekom napora normalna je pojava, ali nagli i neobjašnjivi napadi lupanja srca zahtijevaju pozornost. Posebno je važno reagirati ako se ponavljaju, dugo traju ili značajno narušavaju kvalitetu života.

Kardiološkim pregledom i odgovarajućim pretragama može se utvrditi uzrok simptoma i odabrati način liječenja. Većina osoba sa supraventrikularnom tahikardijom uz pravilno praćenje i terapiju može živjeti normalno i aktivno.

Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti liječnički pregled, dijagnozu ili individualnu preporuku kardiologa.