Funkcija srca i ciklus otkucaja srca

Srce je ključni organ cirkulacijskog sustava koji pumpa krv kroz tijelo, opskrbljujući organe kisikom i hranjivim tvarima te uklanjajući otpadne tvari. Sastoji se od četiri šupljine – dviju pretkomora (atrija) i dviju klijetki (ventrikula), a njegov rad regulira električni sustav srca.

Ciklus otkucaja srca

Srčani ciklus uključuje dvije glavne faze:

Sistola – faza kontrakcije srca, kada se krv izbacuje iz klijetki u arterije (plućnu arteriju i aortu).

Dijastola – faza opuštanja srca, kada se pretkomore i klijetke pune krvlju.

Ovaj ciklus se ponavlja otprilike 60-100 puta u minuti kod odraslih osoba u mirovanju. Srčani ritam regulira sinusni čvor, prirodni pacemaker srca, koji šalje električne impulse i usklađuje rad srca.

Zdrav srčani ritam i funkcija srca ključni su za održavanje vitalnih tjelesnih funkcija, a zdrav način života može pomoći u očuvanju srca i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Kada liječnik preporučuje UZV srca?

Ultrazvuk srca ili UZV srca (ehokardiografija) neinvazivna je dijagnostička metoda kojom se pomoću ultrazvučnih valova procjenjuje struktura i funkcija srca. Liječnik može preporučiti UZV srca u sljedećim situacijama:

  • Simptomi srčanih bolesti – ako pacijent osjeća bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavicu, nesvjesticu ili ubrzan rad srca.
  • Sumnja na srčane mane – kod šumova na srcu ili urođenih srčanih grešaka.
  • Procjena rada srčanih zalistaka – kako bi se otkrile stenozne (sužene) ili insuficijentne (propusne) valvule.
  • Provjera srčane funkcije nakon infarkta – kako bi se procijenilo oštećenje srčanog mišića.
  • Sumnja na upalu ili infekciju srca – kod perikarditisa, endokarditisa ili miokarditisa.
  • Praćenje kroničnih bolesti – kod hipertenzije, šećerne bolesti ili zatajenja srca radi procjene funkcije srčanog mišića.

UZV srca je siguran i bezbolan pregled koji pomaže u ranoj dijagnostici i praćenju srčanih bolesti, omogućujući pravovremeno liječenje i prevenciju komplikacija.

Oznake:

Možda će vas zanimati

Mehanizam nastanka alergijskog kašlja

Mehanizam nastanka alergijskog kašlja

Alergijski kašalj počinje kada imunološki sustav prepozna alergene poput peludi, prašine ili životinjske dlake kao prijetnju. Tada dolazi do aktivacije IgE protutijela koja se vežu za stanice u sluznici dišnih puteva. Uloga histamina i upalnih medijatora Veza IgE...

Glavni simptomi kroničnog bronhitisa

Glavni simptomi kroničnog bronhitisa

Kronični bronhitis je dugotrajna upalna bolest dišnih puteva koja značajno narušava kvalitetu života oboljelih. Simptomi se razvijaju postupno i s vremenom postaju sve izraženiji. Najkarakterističniji simptom je uporan kašalj koji traje najmanje tri mjeseca godišnje...

Kako se puls generira u tijelu

Kako se puls generira u tijelu

Puls je ritmičko širenje i sužavanje krvnih žila uzrokovano otkucajima srca. Generira se u tijelu kao rezultat kontrakcije srca, koje pumpa krv kroz arterije. Tijekom svakog otkucaja srca, krv se izbacuje iz lijevog ventrikula u aortu, što stvara val pritiska koji se...